„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 2, broj 3-4 (1995)
Sadržaj:
Radenović,
B., Nikitović, N.
DOSADAŠNJI RAD GRUPACIJE ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE, I PROMETA
SEMENA KRMNOG BILJA U JUGOSLAVIJI I NAREDNI ZADACI [Izvod] [Full text]
Mirić, M.
STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA KRMNOG BILJA [Izvod] [Full text]
Šljivančanin,
D., Radenović, B.
MOGUĆNOSTI
POVEĆANJA PROIZVODNJE SEMENA KRMNOG BILJA I STOČNE
HRANE NA POSEDIMA ZEMLJORADNIKA I ZADRUGA [Izvod] [Full text]
Jelić,
D.
NEKA
AKTUELNA PITANJA ZAKONA O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU UVOĐENJA U
PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI
POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA [Izvod] [Full text]
Katić,
S., Lukić, D., Mihailović, V.
UTICAJ
POLOŽAJA CVASTI NA BILJCI I POLOŽAJA CVETA U CVASTI NA ZAMETANJE SEMENA LUCERKE [Izvod] [Full text]
Vučković,
S., Pavešić-Popović Jasna, Zakonović, M., Nikitović, N., Božić, M. i Zarić, D.
UTICAJ NAČINA SETVE I ĐUBRENJA BOROM I CINKOM NA PRINOS SEMENA PO
BILJCI LUCERKE [Izvod] [Full text]
Erić, P., Ćupina, B., Mihailović, V. i Trifunović, T.
SEME KOROVA U SEMENU LUCERKE VOJVODINE [Izvod] [Full text]
Marković M., Stamenković T., Barać D.
SUZBIJANJE KOROVA U ETABILIRANOJ LUCERKI [Izvod] [Full text]
Suković,
I., Gruičić, N., Kresović, B.
NOVA REŠENJA SEJALICA ZA SETVU SITNOSEMENIH LEGUMINOZA [Izvod] [Full text]
Ivanovski, R.P., Mihajlovski, M., Rostov, T.
SEME PROIZVODNJA I KVALITET PROIZVEDENOG SEMENA NEKIH KRMNIH KULTURA
U REPUBLICI MAKEDONIJI [Izvod] [Full text]
Popović,
V., Jokić, D., Brković, M., Spalević, B.
ULOGA
TRAVNIH I TRAVNO-LEGUMINOZNIH SMESA NA SUZBIJANJU EROZIJE NA NOVOOSVOJENIM
POVRŠINAMA METOHIJE [Izvod] [Full text]
Tomić, Z., Mrfat-Vukelić, S., Delić-Ostojić, D.
PRODUKCIJA VIŠEGODIŠNJIH TRAVA U PLANINSKOM PODRUČJU [Izvod] [Full text]
Radenović,
B.
GALEGA
NOVA LEGUMINOZNA, PROTEINSKA I VIŠEGODISNJA KRMNA BILJKA U JUGOSLAVIJI I NJENA
ULOGA U RAZVOJU AGROINDUSTRIJSKE PROIZVODNJE [Izvod] [Full text]
Radenović, B, Dragoslava Radin, Martinović LJ.
ULOGA RHIZOBIJUMA GALEGE ORIJENTALIS LAM U ŠIRENJU GALEGE, LINIJE
R.B.M.A.-S-2 U JUGOSLAVIJI [Izvod] [Full text]
Miličić B., Kuzmanović D., Radin Dragoslava, Radenović B.
GALA AZOTOFIKSIN - NOVO MIKROBIOLOŠKO ĐUBRIVO U PROIZVODNJI GALEGE
ORIENTALIS LAM. U NAŠOJ ZEMLJI [Izvod] [Full text]
Milanović
M., Pavlović M., Popović A., Ognjanović R., Jelić M., Stojanović S.
REZULTATI OPLEMNJIVANJA JAROG TRITIKALEA U KRAGUJEVCU [Izvod] [Full text]
Jelić, M., Milovanović, M., Lomović, S.
PROIZVODNJA SEMENA JAROG TRITIKALE ZAVISNO
OD NEKIH AGROTEHNIČKIH MERA [Izvod] [Full text]
Ognjanović,
R., Maksimović, D., Milovanović, M., Krstić, M.
AGROTEHNIČKE MERE NEOPHODNE U PROIZVODNJI SEMENA KRMNOG JEČMA [Izvod] [Full text]
Ognjanović,
R., Maksimović, D., Milovanović, M, Krstić, M., Mihajlija Dušanka, Mihajlija,
G.
OPTIMALNA SORTNA AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SEMENA NEKIH SORATA
JAROG OVSA [Izvod] [Full text]
Krastev, A., Sengalević, G., Kuzmanov, N., Abdulaziz, M.
PROUČAVANJE
UTICAJA NEKIH INSEKTICIDA NA KRMNE KULTURE I NJIHOVI UTICAJI NA HOMEOSTAZU U
PREŽIVARA [Izvod] [Full text]
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 251-255
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
DOSADAŠNJI RAD GRUPACIJE ZA UNAPREĐENJE
PROIZVODNJE, I PROMETA SEMENA KRMNOG BILJA U
JUGOSLAVIJI I NAREDNI ZADACI
RADENOVIĆ, B., NIKITOVIĆ, N. 1
IZVOD: Prva Skupština na nivou SR Jugoslavije za unapređenje proizvodnje, dorade i prometa semena krmnog bilja održana je 1980. god. na inicijativu RO ,,Seme" Beograd, Generalnog sponzora ovog 10 jubilarnog savetovanja. Uvoz semena krmnog bilja i pad domaće proizvodnje dostigao je kritičnu tačku posle II svetskog rata u periodu 1975-1980. godine. U 1978. godini uvezeno je 80% dok je domaćeg korišćeno svega 20 % semena krmnog bilja. Kao ilustraciju navodimo da je sarno RO ,,Seme" Beograd prema navodima Leposavića, (1975. god.) uvozila godišnje oko 800 t semena lucerke, 400-500 t semena crvene deteline i 400-500 t semena trava. Slične rezultate tih godina ostvarivale su i druge semenske kuće u SR Jugoslaviji. U tom periodu broj domaćih sorata krmnog bilja bio je veoma skroman.
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 256-258
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA KRMNOG BILJA
MIRIĆ, M.1
IZVOD: Sačinjena je Strategija razvoja selekcije i semenarstva u SRJ, koja će biti prezentirana Skupštini Društva krajem maja 1995. godine i tada verifikovana.
Predlažemo njeno izdavanje kao posebne publikacije sa prilozima, i to: Statut Društva (eventualno i Statut - ili Sporazum Grupacije z.a krmno bilje), spisak osnivača, firmi i komisija Društva, sa njegovim obavezama i pravima, štampanje pravila o nagradama i priznanjima Društva, Spisak članica -firmi (naziv PTG podaci) i članovima - pojedinaca (da ostane za istoriju), 100 znamenitih zaslužnih ličnosti za našu selekciju i semenarstvo it.sl.).
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 259-261
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
MOGUĆNOSTI POVEĆANJA PROIZVODNJE SEMENA
KRMNOG BILJA I STOČNE HRANE NA POSEDIMA
ZEMLJORADNIKA I ZADRUGA
ŠLJIVANČANIN, D., RADENOVIĆ, B.1
IZVOD: Unapređenje stočarske proizvodnje nezamislivo je bez proizvodnje kvalitetne kabaste stočne hrane. Pretpostavka za to je kvalitetno seme krmnog bilja.
Na osnovu detaljnog sagledavanja "Agrozajednice" — Grupacije za Unapređenje proizvodnje, dorade i prometa semena krmnog bilja, svake godine postojeće površine od 150.000 ha treba povećati za 20.000 hektara zasnivanjem novih površina. Ujedno se predviđa i povećanje površina pod njivskim biljem (lucerka, crvena detelina, sudanska trava, sirkovi, grahorice, graškovi, stočna repa, i trave). Za navedeni period se planira oko 50.000 ha pod travno-leguminoznim smešama 50.000 hektara pod lucerkom, 30.000 ha crvenom detelinom, 20.000 ha pod žutim zvezdanom.
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 262-270
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
NEKA AKTUELNA PITANJA ZAKONA O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI
POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA
JELIĆ, D.1
UVODNE NAPOMENE: Materija priznavanja novostvorenih domaćih sorti, odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja, regulisanaje Zakonom o priznavanju novostvorenih, odobravanju uvođenja u proizvodnju stranih i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumnskog bilja (Službeni list SERJ", br. 38/80 i 82/90), koji je još uvek na snazi
Pregledni racl (Review paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 271-274
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
UTICAJ POLOŽAJA CVASTI NA BILJCI I POLOŽAJA CVETA U CVASTI NA ZAMETANJE SEMENA LUCERKE
KATIĆ, S., LUKIĆ, D., MIHAILOVIĆ, V.
IZVOD: Lucerka se gaji na velikim površinama i zato se pojavljuje potreba za semenom ove vrste. Radi unapređenja proizvodnje semena lucerke potrebno e poznavati biološke osobine koje utiču na zametanje mahuna i semena.
Ključne reči: cvast, seme lucerka
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 275-280
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
UTICAJ NAČINA SETVE I ĐUBRENJA BOROM I CINKOM NA PRINOS SEMENA PO BILJCI LUCERKE
VUČKOVIĆ, S., PAVEŠIĆ-POPOVIĆ JASNA, ZAKONOVIĆ, M., NIKITOVIĆ, N., BOŽIĆ, M. i ZARIĆ, D.1
IZVOD: U radu je ispitivan uticaj načina setve i đubrenja borom i cinkom na prinos semena po biljci lucerke. Ustanovljeno je da su biljke gajene na većem vegetacionom prostoru u trogodišnjem periodu dale veći prinos semena po biljci. Folijalno đubrenje borom je u sušnim godinama kod biljaka gajenih na manjem vegetacionom prostoru povećalo prinos semena po biljci. Đubrenje borom preko zemljišta i cinkom nije uticalo na povećanje prinosa semena po biljci lucerke.
Ključne reči: lucerka, način setve, bor, cink, seme po biljci.
Originalni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 281-288
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
SEME KOROVA U SEMENU LUCERKE VOJVODINE
ERIĆ, P., ĆUPINA, B., MIHAILOVIĆ, V. i TRIFUNOVIĆ, T. 1
IZVOD: U petogodišnjim ispitivanjima (1990-1994) udela semena korova u naturalnom semenu lucerke Vojvodine analizirano je 118 uzoraka. U radu je data zastupljenost, brojnost i učestalost pojave korova semena lucerke, na osnovu čega se zaključuje: da zaštita semenskih useva lucerke od korova, pored vidnih napora, još ne zadovoljava. Posebno se ističe, velika zaraženost naših lucerišta vilinom kosicom, karantinskim korovom. Bez šire akcije i sveopšte društvene podrške, mere zaštite koje se izvode samo na proizvodnoj parceli nisu dovoljne, znajući za moguće puteve zaraze vilinom kosicom.
Ključne reči: seme lucerke, naturalna čistoća, seme korova, vilina kosica.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 289-297
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
SUZBIJANJE KOROVA U ETABILIRANOJ LUCERKI
MARKOVIĆ M., STAMENKOVIĆ T., BARAĆ D.1
IZVOD: Korovi su stalno prisutni u kulturi zasnovane lucerke. Smanjuju kvalitet i visinu prinosa zelene mase i sena. Skraćuju vek lucerke sa 1-2 godine. Dužina iskorišćavanja uglavnom zavisi od zaštile lucerke od prouzrokovača bolesti, štetočina i korova.
Ključne reči: lucerka, zelena masa, seno, korovi, bolesti, štetočine
Izvorni naučni rad (Original scientific peper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 298-301
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
NOVA REŠENJA SEJALICA ZA SETVU SITNOSEMENIH LEGUMINOZA
SUKOVIĆ, I., GRUIČIĆ, N., KRESOVIĆ, B.1
IZVOD: Osnovni problem veZan za setvu sitnosemenih leguminoza je ravnomernost rada setvenog aparata sejalice, a samim tim i dobijanje pravilnog rasporeda, kako u redu tako i po dubini deponovanog semena. Drugim rečima, setva je nekvalitetna, što je pak uslovljeno primenom određenog tipa sejalice i njenom tehničkom ispravnošću.
Ključne reči: sejalica, seme, setva
Pregledni rad (Review paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 302-306
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
SEME PROIZVODNJA I KVALITET PROIZVEDENOG SEMENA NEKIH KRMNIH KULTURA U REPUBLICI MAKEDONIJI
IVANOVSKI, R.P., MIHAJLOVSKI, M., ROSTOV, T.1
IZVOD: Semeproizvodnja u Republici Makedoniji kod lucerke (M. sativa), esparzete (O, sativa), stočnog graska (P. sativum spp. arvense) i jare grahorice (V. sativa), iz godine u godinu varira. Analiza (1991-1994. godine) pokazuje da kod lucerke imamo pozitivan trend, kod esparzete i graška negativan, a kod jare grahorice stabilan. Prinos semena se kreće oko 500 kg/ha kod lucerke i esparzete, a oko 1.500 kg/ha kod graška i grahorice.Kvalitet dobijenog semenskog materijala zadovoljava sve kriterije prve kategorije.
Ključne reči: lucerka, esparzeta, stočni grašak, grahorica, prinos, seme
Izvorni naučni rad (Original scietit'ic paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 307-312
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
ULOGA TRAVNIH I TRAVNO-LEGUMINOZNIH SMESA NA SUZBIJANJU EROZIJE NA NOVOOSVOJENIM POVRŠINAMA METOHIJE
POPOVIĆ, V.1, JOKIĆ, D.2, BRKOVIĆ, M.3 SPALEVIĆ, B.4
IZVOD: Zemljišta Metohije su podložna eroziji pošto se nalaze na nagibima. Trave i travno-leguminozne smeše su jedna od antierozivnih mera. Te mere obezbeđuju dobre rezultate u torn problemu i u punjenju zemljišta azotom i drugim nezamenljivim elementima za razvoj biljaka.
Ključne reči: zemljište, erozija, smeše.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 313-316
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PRODUKCIJA VIŠEGODIŠNJIH TRAVA U PLANINSKOM PODRUČJU
TOMIĆ, Z., MRFAT-VUKELIĆ, S., DELIĆ-OSTOJIĆ, D.1
IZVOD: U radu su prikazani rezultati uporednog ispitivanja produkcije zelene i suve rnase 7 vrsta i 11 sorti višegodišnjih trava, koje su selekcionisane u Centru za knnno bilje u Kruševcu i 6 vrsta i 6 sorti poreklom iz Kmetijskog Instituta u Ljubljana. Ogled je postavljen u planinskom području Kopaonika na 1100 m nadmorske visine, na zemljištu gde je predusev bio okopavina krompir. Zbog toga se u usejanim sortarna trava razvila korovska asocijacija okopavine, koju su sledeće godine potisnule trave. Najbolji prinos zelene i suve rnase imale su trave stvorene u Centru za krmno bilje u Kruševcu.
Ključne reči: Zelena masa, sorta, suva masa, seno, nadmorska visina, klima
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
1 Dr ZORICA TOMIĆ, naučni saradnik, Dr SLAVICA MRFAT-VUKELIĆ, naučni saradnik i dr SPASOJE OSTOJIĆ, DUŠICA DELIĆ, istraživač-saradnik u Institutu za agronomiju "Srbija" beograd, Centra za krmno bilje, Krusevac.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 317-322
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
GALEGA NOVA LEGUMINOZNA, PROTEINSKA I VIŠEGODISNJA KRMNA BILJKA U JUGOSLAVIJI I NJENA ULOGA U RAZVOJU AGROINDUSTRIJSKE PROIZVODNJE
RADENOVIĆ, B.1
IZVOD: Početni materijal za stvaranje linije RBMA-S-1, prve domaće Jugoslovenske sorte (Galege orijentalis Lam.) vodi poreklo iz Rusije. Linija je prijavljena Saveznoj sortnoj komisiji 1993. god. pod šifrom RBMA-S-1 radi testiranja u mreži ogleda Savezne sortne komisije. U našim četvorogodišnjim ispitivanjima (Galega orijentalis Lam. linija RBMA-S-1) u reonu Bačka dala je značajno veći prinos zelene mase sena, sadržaj sirovih proteina, sadržaj sirove rnasti, pepela i suve materije u odnosu na kontrolu (prosek ogleda 1991/94.): graf. 3., tab. 1. 12.
Ključne reči: Galega, linija, RBMA-S-1, zelena masa, seno, temperature, padavine, proteini, suva materija, stablo list, visina biljke, bolesti i štetočine.
Izvorni naučni rad (Original scientific peper)
1 Prof.dr BATRIĆ RADENOVIĆ, naučni savetnik za semenarstvo DD "Seme" Beograd Admirala Geprata 10, 11000 Beograd, tel. 01 1/659-987, fax. 642-664.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 323-327
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
ULOGA RHIZOBIJUMA GALEGE ORIJENTALIS LAM U ŠIRENJU GALEGE, LINIJE R.B.M.A.-S-2 U JUGOSLAVIJI
RADENOVIĆ, B., DRAGOSLAVA RADIN, MARTINOVIĆ LJ.1
IZVOD: U godini setve i u II godini života kod varijante inokulacija seme Rhizobijuma galege orientalis Lam, biljke Galege, linije R.B.M.A-S-2 bile su intenzivne zelene boje i znatno veće, imale su brži porast i dnevni prirast stabla u odnosu na kontrolu. Kontrola je kako u I tako i u II godini života zaostajala u porastu i imala lišće sitnije i izrazito žute boje koje se po ivici suši. Efekat inokulacije izražen prinosom zelene rnase i sena kretao se oko 65,33% kod zelene mase i 58,74% kod sena u odnosu na kontrolu.
Ključne reči: Rhizobijum, kvrzice, zelena masa, seno, galega, sirovi proteini, stablo, list.
Izvorni naučni rad (Original scienlific paper)
1 Prof, dr RADENOVIC BATRIĆ, dipl. ing. DRAGOSLAVA RADIN, dr LJ. MARTINOVIĆ, Institut za zemljište Beograd.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 328-332
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
GALA AZOTOFIKSIN - NOVO MIKROBIOLOŠKO ĐUBRIVO U PROIZVODNJI GALEGE ORIENTALIS LAM. U NAŠOJ ZEMLJI
MILIČIĆ B., KUZMANOVIĆ D., RADIN DRAGOSLAVA, RADENOVIĆ B. 1
IZVOD: Galega orientalis - kozja rutvica je višegodišnja proteinska krmna biljka za ishranu stoke. Živi 7-15 godina, kosi se 3-6 puta godišnje sa velikim potencijalom prinosa zelene biljne mase (70 - 100 t/ha 1). Sadrži 25% proteina u lišću i 11% u stablu.
Galega orientalis fiksira azot iz vazduha zahvaljujući njenom simbiotskom odnosu sa strogo specifičnim kvržičnim bakterijama iz zemljišta (Rhizobiurn galegae). Mikrobiološka laboratorija Institita za zemljište iz Beograda uspela je da dobije čisle kulture kvržičnih bakterija - R. galegae njihovom izolacijom iz kvržica biljke domaćina (G. orientalis) posle tretiranja njenih sejanaca sa suspenzijom "Rizotorfina". (Rizotorfin je mikrobiološki preparat dobijen iz bivšeg SSSR-a). Umnožavanjem kvržičnih bakterija - R. galegaeu u fermentorima na odgovarajućoj hranljivoj podlozi, temperaturi i aeraciji i njihovim aseptičnim unošenjem u polietilenske kesice sa suvim sterilnim tresetom, dobijeno je novo mikrobiološko đubrivo - "Gala Azotofiksin " bez čije se primene uspešna proizvodnja G. orientalis u našoj zemlji ne moze zamisliti.
Rezultati naših istraživanja su pokazali da je primena ovih bakterija u gajenju G. orientalis u obliku tečnog inokuluma ili komercijalnog preparata kao "Gala Azotofiksin" znatno uticala na njeno povećanje prinosa zelene biljne mase i sadržaj ukupnog N u njoj. Tako je prinos suve biljne mase inokulisanih biljaka gajenih na agarizovanoj mineralnoj podlozi u epruvetama ili na černozemu u sudovima povećan za 2,1 -2,8 puta, a ukupan sadržaj N u biljnoj masi za 5,7 -7,3 puta u poređenju sa kontrolom.
Ključne reči: Rhizobiurn, Galega, kvržice, koren.
Izvozni naučni rad (Original scientific paper)
1 DR BOGIĆ MILIČIĆ, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd
2 Mr DRAGOSLAVA RADIN, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd
3 Dipl. ing. ĐORĐE KUZMANOVIĆ, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd
4 Dr. BATRIĆ RADENOVIĆ, "Seme Beograd", A. Geparta 10, Beograd
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 333-340
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
REZULTATI OPLEMNJIVANJA JAROG TRITIKALEA U KRAGUJEVCU
MILANOVIĆ M., PAVLOVIĆ M., POPOVIĆ A., OGNJANOVIĆ R., JELIĆ M., STOJANOVIĆ S.1
IZVOD: U radu su dati rezultati 8 godina ispitivanja u mikroogledima (5x5 i 5x4 m2), genotipova jarog tritikalea stvorenih u Kragujevcu. Proučavani su: visina biljke, otpornost prema poleganju hektolitarska masa, masa 1000 zrna, sedimentacija, sadržaj proteina, produktivnost i otpornost prema stabljičnoj rđi i pepelnici. Pored toga dati su rezultati ispitivanja produktivnosti jarog tritikalea u makroogledima tokom 4 godine u 5 lokaliteta u poređenju sa poznatim sortama jarog ovsa i ječma. Ispitivanja pokazuju da se jari tritikale odlikuju prihvatljivom visinom stabljike, otpornošću prema poleganju i produtktivnošću. Pored toga oni imaju i krupno zrno sa veoma visokim sadržajem proteina, što ih čini posebno pogodnim u ishrani stoke.
Na poboljšanju hektolitarske mase zrna (nalivenosti) i sedimentacije treba još intenzivno raditi. Skoro svi ispitivani genotipovi jarog tritikalea su bill imuni prema stabljičnoj rdi i pepelnici. To ukazuje na visoku otpornost ove vrste, što je jedna od važnih prednosti jarog tritikalea u odnosu na ostale vrste jarih strnih žita.
Ključne reči: tritikale, oplemenjivanje, sorte, linije.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
1 M. M1LOVANOVIĆ, M. PAVLOVIĆ, A. POPOVIĆ, R. OGNJANOVIĆ, M. JELIĆ, M. STOJANOVIĆ, Institut za strna žita Kragujevac.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 341-344
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PROIZVODNJA SEMENA JAROG TRITIKALE ZAVISNO
OD NEKIH AGROTEHNIČKIH MERA
JELIĆ, M, MILOVANOVIĆ, M., LOMOVIĆ, S.1
IZVOD: U radu je izučavan uticaj količina azotnih đubriva i norme setve na prinos semena dve sorte jarog tritikale. Istraživanja su izvedena u periodu 1990 - 1993. godine u Centru za stma žita u Kragujevcu. Rezultati istraživanja pokazuju da je sorta Zlatar prinosnija od sorte Soko. Optimalna gustina za obe ispitivane sorte bila je 700 zrna/m2, sa dozom azota od 120 kgN/ha.
Ključne reči: Tritikale, azot, norma setve, prinos.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
1 Mr MIODRAG JELIĆ, istraživač-saradnik, mr MILIVOJE MILOVANOVIĆ, istraživač-saradnik, mr SLOBODAN LOMOVIĆ, istraživač-saradnik, Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" - Beograd, Centar za strna žita - Kragujevac, Save Kovačevića 31, 34000 Kragujevac.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 345-348
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
AGROTEHNIČKE MERE NEOPHODNE U PROIZVODNJI SEMENA KRMNOG JEČMA
OGNJANOVIĆ, R., MAKSIMOVIĆ, D., MILOVANOVIĆ, M., KRSTIĆ, M.1
IZVOD: Ispitivane su 6 sorata krmnog ozimog ječma, posle kukuruza, u uslovima smonice (Vertisol), različitih gustina setve i različitih količina đubrenja azotom. Za uspešnu proizvodnju semena ozimog krmnog ječma sorata partizan, rudničanin i gružanin, neophodno je setvu obaviti što ranije u oktobru, uz upotrebu 450 klijavih zma po m2 i đubrenje azotom sa 90 kg/ha. Gustina setve i đubrenje azotom nisu bitnije uticali na hektolitarsku i masu 1000 masu proučavanih sorata.
Ključne reči: Ječam, sorta, gustina, setva, đubrenje, azot, prinos
Izvorni naučni rad (Original scientific paper).
1 Dr RADOMIR OGNJANOVIĆ v.n. saradnik, dr DRAGOLJUB MAKSIMOVIĆ n. sav. mr. MILIVOJE MILOVANOVIĆ istr.-sar., dipl. inž. MIODRAG KRSTIĆ asistent, Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" -Beograd, Centar za strna žita "Kragujevac", Kragujevac
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 349-352
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
OPTIMALNA SORTNA AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SEMENA NEKIH SORATA JAROG OVSA
OGNJANOVIĆ, R., MAKSIMOVIĆ, D., MILOVANOVIĆ, M, KRSTIĆ, M., MIHAJLIJA DUŠANKA, MIHAJLIJA, G.1
IZVOD: Istraživanja su izvedena u trogodišnjem periodu (1992-1994), na Oglednom polju Centra za strna žita u Kragujevcu, na smonici (Vertisol). Sejane su sorte jarog ovsa Rajac, Slavuj i Lovćen, sa 450 i 500 zrna po m2, i uz đubrenje azotom 0 (bez azota-kontrola), N1 - 30, N2 - 60 i N3 - 90 kg/ha.
Utvrđeno je da je optimalna gustina setve pomenutih sorata za proizvodnju semena 450 klijavih zrna po m2. Najpogodnija količina azota, posle soje, na smonici je 60 kg/ha, uz upotrebu 80 kg/ha P2O5 i 60 kg K2O.
Ključne reči: Ovas, sorta, setva, gustina đubrenje, azot, prinos.
Izvorni naučni rad (Original scientific paper)
1 Dr RADOMIR OGNJANOVIĆ, v.n. sar., dr DRAGOLJUB MAKSIMOVIĆ n. sav. mr MILIVOJE MILOVANOVIĆ ist.-sar, dipl. inž. MIODRAG KRSTIĆ, asistent, dipl. inz. DUŠANKA MIHAJLIJA, semenar i dipl inž GORAN MIHAJLIJA, stručni saradnik Instituta za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" Centra za strna žita "Kragujevac" u Kragujevcu.
Autor za kontakt:
Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj
3-4 (1995), str: 353-358
© 1995 Društvo selekcionera i semenara
Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185
Srbija i Crna Gora
PROUČAVANJE UTICAJA NEKIH INSEKTICIDA NA KRMNE KULTURE I NJIHOVI UTICAJI NA HOMEOSTAZU U PREŽIVARA
KRASTEV, A., SENGALEVIĆ, G., KUZMANOV, N., ABDULAZIZ, M. 1
SUMMARY
Insekticidi su jedinjenja različitih fizičkih i hemijskih osobina. Toksičnost i specifičan biloški efekat, kao i metaboličko proučavanje bilo kojeg preparata insekticida namerava da ispita metabolizam, distribuciju, retenciju, nagomilavanje, odliv iz zemljišta translokaciju iz zemljišta, biljnog proizvoda do potrošača (životinje ill ljudskog bića). Proizvod koji je dobijen iz tretirane biljke mora biti higijenski čist od bilo kakvih rezidua pesticida. Prisustvo rezidua insekticida ili njegovih metabolita u krmnim kulturama mogu da utiču na homeostazu preživara, iako oni ne pokazuju nikakve kliničke simptome (3,5).
Cilj ovog rada je da se ispita karakter degradaconih proizvoda insekticida Dursban 4EK, Tiodan 35EK i Sumialfa 5EK u nekih krmnih kultura. Intenzivan etekt insekticida u uslovima regiona i njihov uticaj na tretiranu kabastu hranu na homeostazu životinja hranjenih sa takvim hranivima. Dodavši tome, pokušali smo da ispitamo etekt oralnog davanja nekih insekticida životinjama koje su ispoljile znake karakterisane homeostazom.
Original scientific paper (Izvorni naučni rad)
1 Prof, dr A. KRASTEV, prof, dr G. SENGALEVIĆ, N. KUZMANOV. M. ABDULAZIZ Poljoprivredni univerzitet -Plovdiv, Bugarska.
Autor za kontakt: