„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 2, broj 3-4 (1995)

Sadržaj:

Radenović, B., Nikitović, N.
2DOSADAŠNJI RAD GRUPACIJE ZA UNAPREĐENJE PROIZVODNJE, I PROMETA SEMENA KRMNOG BILJA U JUGOSLAVIJI I NAREDNI ZADACI [Izvod] 2 [Full text]

Mirić, M.
3STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA KRMNOG BILJA [Izvod]   3 [Full text]

Šljivančanin, D., Radenović, B.
4MOGUĆNOSTI POVEĆANJA PROIZVODNJE SEMENA KRMNOG BILJA I STOČNE HRANE NA POSEDIMA ZEMLJORADNIKA I ZADRUGA [Izvod]   4 [Full text]

Jelić, D.
5NEKA AKTUELNA PITANJA ZAKONA O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI 5POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA [Izvod]    5 [Full text]

Katić, S., Lukić, D., Mihailović, V.
6UTICAJ POLOŽAJA CVASTI NA BILJCI I POLOŽAJA CVETA U CVASTI NA ZAMETANJE SEMENA LUCERKE [Izvod]  6 [Full text]

Vučković, S., Pavešić-Popović Jasna, Zakonović, M., Nikitović, N., Božić, M. i Zarić, D.
7UTICAJ NAČINA SETVE I ĐUBRENJA BOROM I CINKOM NA PRINOS SEMENA PO BILJCI LUCERKE [Izvod]  7 [Full text]

Erić, P., Ćupina, B., Mihailović, V. i Trifunović, T.
8SEME KOROVA U SEMENU LUCERKE VOJVODINE [Izvod]  8 [Full text]

Marković M., Stamenković T., Barać D.
9SUZBIJANJE KOROVA U ETABILIRANOJ LUCERKI [Izvod]9 [Full text]

Suković, I., Gruičić, N., Kresović, B.
10NOVA REŠENJA SEJALICA ZA SETVU SITNOSEMENIH LEGUMINOZA [Izvod]   10 [Full text]

Ivanovski, R.P., Mihajlovski, M., Rostov, T.
11SEME PROIZVODNJA I KVALITET PROIZVEDENOG SEMENA NEKIH KRMNIH KULTURA U REPUBLICI MAKEDONIJI [Izvod]11 [Full text]

Popović, V., Jokić, D., Brković, M., Spalević, B.
12ULOGA TRAVNIH I TRAVNO-LEGUMINOZNIH SMESA NA SUZBIJANJU EROZIJE NA NOVOOSVOJENIM POVRŠINAMA METOHIJE [Izvod]  12 [Full text]

Tomić, Z., Mrfat-Vukelić, S., Delić-Ostojić, D.
13PRODUKCIJA VIŠEGODIŠNJIH TRAVA U PLANINSKOM PODRUČJU [Izvod]   13 [Full text]

Radenović, B.
14GALEGA NOVA LEGUMINOZNA, PROTEINSKA I VIŠEGODISNJA KRMNA BILJKA U JUGOSLAVIJI I NJENA ULOGA U RAZVOJU AGROINDUSTRIJSKE PROIZVODNJE [Izvod]   14 [Full text]

Radenović, B, Dragoslava Radin, Martinović LJ.
15ULOGA RHIZOBIJUMA GALEGE ORIJENTALIS LAM U ŠIRENJU GALEGE, LINIJE R.B.M.A.-S-2 U JUGOSLAVIJI [Izvod] 15 [Full text]

Miličić B., Kuzmanović D., Radin Dragoslava, Radenović B.
16GALA AZOTOFIKSIN - NOVO MIKROBIOLOŠKO ĐUBRIVO U PROIZVODNJI GALEGE ORIENTALIS LAM. U NAŠOJ ZEMLJI [Izvod]16 [Full text]

Milanović M., Pavlović M., Popović A., Ognjanović R., Jelić M., Stojanović S.
17REZULTATI OPLEMNJIVANJA JAROG TRITIKALEA U KRAGUJEVCU [Izvod]    17 [Full text]

Jelić, M., Milovanović, M., Lomović, S.
18PROIZVODNJA SEMENA JAROG TRITIKALE ZAVISNO    18OD NEKIH AGROTEHNIČKIH MERA [Izvod]   18 [Full text]

Ognjanović, R., Maksimović, D., Milovanović, M., Krstić, M.
19AGROTEHNIČKE MERE NEOPHODNE U PROIZVODNJI SEMENA KRMNOG JEČMA [Izvod]    19 [Full text]

Ognjanović, R., Maksimović, D., Milovanović, M, Krstić, M., Mihajlija Dušanka, Mihajlija, G.
20OPTIMALNA SORTNA AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SEMENA NEKIH SORATA JAROG OVSA [Izvod]   20 [Full text]

Krastev, A., Sengalević, G., Kuzmanov, N., Abdulaziz, M.
21PROUČAVANJE UTICAJA NEKIH INSEKTICIDA NA KRMNE KULTURE I NJIHOVI UTICAJI NA HOMEOSTAZU U PREŽIVARA [Izvod]   21 [Full text]

 

 


 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 251-255
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

DOSADAŠNJI RAD GRUPACIJE ZA UNAPREĐENJE

PROIZVODNJE, I PROMETA SEMENA KRMNOG BILJA U

JUGOSLAVIJI I NAREDNI ZADACI

 

RADENOVIĆ, B., NIKITOVIĆ, N. 1

 

 

IZVOD: Prva Skupština na nivou SR Jugoslavije za unapređenje proizvodnje, dorade i prometa semena krmnog bilja održana je 1980. god. na inicijativu RO ,,Seme" Beograd, Generalnog sponzora ovog 10 jubilarnog savetovanja. Uvoz semena krmnog bilja i pad domaće proizvodnje dostigao je kritičnu tačku posle II svetskog rata u periodu 1975-1980. godine. U 1978. godini uvezeno je 80% dok je domaćeg korišćeno svega 20 % semena krmnog bilja. Kao ilustraciju navodimo da je sarno RO ,,Seme" Beograd prema navodima Leposavića, (1975. god.) uvozila godišnje oko 800 t semena lucerke, 400-500 t semena crvene deteline i 400-500 t semena trava. Slične rezultate tih godina ostvarivale su i druge semenske kuće u SR Jugoslaviji. U tom periodu broj domaćih sorata krmnog bilja bio je veoma skroman.

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

  1. Dr. RADENOVIĆ BATRIĆ RO  "Serne" Beograd
  2. Mr NIKITOVIĆ NEBOJŠA "Agrozajednica" Beograd

 

 

Autor za kontakt:

 

 


 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 256-258
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

 

STRATEGIJA RAZVOJA SELEKCIJE I SEMENARSTVA KRMNOG BILJA

 

MIRIĆ, M.1

 

 

IZVOD: Sačinjena je Strategija razvoja selekcije i semenarstva u SRJ, koja će biti prezentirana Skupštini Društva krajem maja 1995. godine i tada verifikovana.

Predlažemo njeno izdavanje kao posebne publikacije sa prilozima, i to: Statut Društva (eventualno i Statut - ili Sporazum Grupacije z.a krmno bilje), spisak osnivača, firmi i komisija Dru­štva, sa njegovim obavezama i pravima, štampanje pravila o nagradama i priznanjima Društva, Spisak članica -firmi (naziv PTG podaci) i članovima - pojedinaca (da ostane za istoriju), 100 znamenitih zaslužnih ličnosti za našu selekciju i semenarstvo it.sl.).

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

  1. Dr MLADEN MIRIĆ, sekretar Društva selekcionera i seminara

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 259-261
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

MOGUĆNOSTI POVEĆANJA PROIZVODNJE SEMENA

KRMNOG BILJA I STOČNE HRANE NA POSEDIMA

ZEMLJORADNIKA I ZADRUGA

 

ŠLJIVANČANIN, D., RADENOVIĆ, B.1

 

 

IZVOD: Unapređenje stočarske proizvodnje nezamislivo je bez proizvodnje kvalitetne kabaste stočne hrane. Pretpostavka za to je kvalitetno seme krmnog bilja.

Na osnovu detaljnog sagledavanja "Agrozajednice" — Grupacije za Unapređenje proizvod­nje, dorade i prometa semena krmnog bilja, svake godine postojeće površine od 150.000 ha treba povećati za 20.000 hektara zasnivanjem novih površina. Ujedno se predviđa i povećanje površina pod njivskim biljem (lucerka, crvena detelina, sudanska trava, sirkovi, grahorice, graškovi, stočna repa, i trave). Za navedeni period se planira oko 50.000 ha pod travno-leguminoznim smešama 50.000 hektara pod lucerkom, 30.000 ha crvenom detelinom, 20.000 ha pod žutim zvezdanom.

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

  1. Dipl. ing. DRAGIŠA ŠLJIVANČANIN, Zadružni savez SR Jugoslavije, Beograd,
  2. Mr RADENOVIĆ BATRIĆ DD "Seme" Beograd

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 262-270
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

NEKA AKTUELNA PITANJA ZAKONA O PRIZNAVANJU NOVOSTVORENIH, ODOBRAVANJU UVOĐENJA U PROIZVODNJU STRANIH I ZAŠTITI SORTI

POLJOPRIVREDNOG I ŠUMSKOG BILJA

 

JELIĆ, D.1

 

UVODNE NAPOMENE: Materija priznavanja novostvorenih domaćih sorti, odobravanja uvođenja u proizvodnju stranih i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja, regulisanaje Zakonom o priznavanju novostvorenih, odobravanju uvođenja u proizvodnju stranih i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumnskog bilja (Službeni list SERJ", br. 38/80 i 82/90), koji je još uvek na snazi

 

 

Pregledni racl (Review paper)

 

  1. Dipl.inž. DOBROSAV JELIĆ, sekretar Savezne sortne komisije, Komisije za priznavanje odobravanje i zaštitu sorti Saveznog ministarstva za privredu, Beograd

 

Autor za kontakt:

 

 


 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 271-274
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

UTICAJ POLOŽAJA CVASTI NA BILJCI I POLOŽAJA CVETA U CVASTI NA ZAMETANJE SEMENA LUCERKE

 

KATIĆ, S., LUKIĆ, D., MIHAILOVIĆ, V.

 

 

IZVOD: Lucerka se gaji na velikim površinama i zato se pojavljuje potreba za semenom ove vrste. Radi unapređenja proizvodnje semena lucerke potrebno e poznavati biološke osobine koje utiču na zametanje mahuna i semena.

 

Ključne reči: cvast, seme lucerka

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

  1. KATIĆ S., LUKIĆ D., MIHAILOVIĆ V., Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 275-280
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

UTICAJ NAČINA SETVE I ĐUBRENJA BOROM I CINKOM NA PRINOS SEMENA PO BILJCI LUCERKE

 

VUČKOVIĆ, S., PAVEŠIĆ-POPOVIĆ JASNA, ZAKONOVIĆ, M., NIKITOVIĆ, N., BOŽIĆ, M. i ZARIĆ, D.1

 

IZVOD: U radu je ispitivan uticaj načina setve i đubrenja borom i cinkom na prinos semena po biljci lucerke. Ustanovljeno je da su biljke gajene na većem vegetacionom prostoru u trogodišnjem periodu dale veći prinos semena po biljci. Folijalno đubrenje borom je u sušnim godinama kod biljaka gajenih na manjem vegetacionom prostoru povećalo prinos semena po biljci. Đubrenje borom preko zemljišta i cinkom nije uticalo na povećanje prinosa semena po biljci lucerke.

 

Ključne reči: lucerka, način setve, bor, cink, seme po biljci.

 

 

Originalni naučni rad (Original scientific paper)

 

  1. Dr SAVO VUČKOVIĆ, dr JASNA PAVEŠIĆ-POPOVIĆ, mr MILAN BOŽIĆ, mr DRAGAN ZARIĆ, Poljoprivredni fakultet Zemun,
  2. mr MIODRAG ZAKONOVIĆ, Institut za primenu nauke u poljoprivredi,
  3. mr NEBOJŠA NIKITOVIĆ, Agrozajednica Beograd.

 

 

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 281-288
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

 

SEME KOROVA U SEMENU LUCERKE VOJVODINE

 

ERIĆ, P., ĆUPINA, B., MIHAILOVIĆ, V. i TRIFUNOVIĆ, T. 1

 

 

IZVOD: U petogodišnjim ispitivanjima (1990-1994) udela semena korova u naturalnom semenu lucerke Vojvodine analizirano je 118 uzoraka. U radu je data zastupljenost, brojnost i učestalost pojave korova semena lucerke, na osnovu čega se zaključuje: da zaštita semenskih useva lucerke od korova, pored vidnih napora, još ne zadovoljava. Posebno se ističe, velika zaraženost naših lucerišta vilinom kosicom, karantinskim korovom. Bez šire akcije i sveopšte društvene podrške, mere zaštite koje se izvode samo na proizvodnoj parceli nisu dovoljne, znajući za moguće puteve zaraze vilinom kosicom.

 

Ključne reči: seme lucerke, naturalna čistoća, seme korova, vilina kosica.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

  1. Dr PERO ERIĆ, decent, mr BRANKO ĆUPINA, asistent, dr VOJISLAV MIHAILOVIĆ, asistent i dipl.ing. TRIFUN RIFUNOVIC, stručni savetnik, Poljoprivredni fakultet, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 289-297
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

SUZBIJANJE KOROVA U ETABILIRANOJ LUCERKI

 

MARKOVIĆ M., STAMENKOVIĆ T., BARAĆ D.1

 

 

IZVOD: Korovi su stalno prisutni u kulturi zasnovane lucerke. Smanjuju kvalitet i visinu prinosa zelene mase i sena. Skraćuju vek lucerke sa 1-2 godine. Dužina iskorišćavanja uglavnom zavisi od zaštile lucerke od prouzrokovača bolesti, štetočina i korova.

 

Ključne reči: lucerka, zelena masa, seno, korovi, bolesti, štetočine

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific peper)

 

  1. Dr MLADEN MARKOVIĆ, PKB "Agroekonomik" Beograd
  2. Dr TOMISLAV STAMENKOVIĆ, Institut za primenu nauke u poljoprivredi, Beograd
  3. Dr DORDE BARAĆ, Institut za primenu nauke u poljoprivredi, Beograd

 

Autor za kontakt:

 

 


 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 298-301
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

NOVA REŠENJA SEJALICA ZA SETVU SITNOSEMENIH LEGUMINOZA

 

SUKOVIĆ, I., GRUIČIĆ, N., KRESOVIĆ, B.1

 

 

IZVOD: Osnovni problem veZan za setvu sitnosemenih leguminoza je ravnomernost rada setvenog aparata sejalice, a samim tim i dobijanje pravilnog rasporeda, kako u redu tako i po dubini deponovanog semena. Drugim rečima, setva je nekvalitetna, što je pak uslovljeno primenom određenog tipa sejalice i njenom tehničkom ispravnošću.

 

 

Ključne reči: sejalica, seme, setva

 

 

 

Pregledni rad (Review paper)

 

  1. ISA  SUKOVIĆ,   dip.  ing,  NIKOLA  GRUIČIĆ,   dipl.  ing.,   mr  BRANKA  KRESOVIĆ  istraživač-saradnik,   DP Istraživački Institut za kukuruz "Zemun polje", Beograd-Zemun.

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 302-306
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

SEME PROIZVODNJA I KVALITET PROIZVEDENOG SEMENA NEKIH KRMNIH KULTURA U REPUBLICI MAKEDONIJI

 

IVANOVSKI, R.P., MIHAJLOVSKI, M., ROSTOV, T.1

 

 

IZVOD: Semeproizvodnja u Republici Makedoniji kod lucerke (M. sativa), esparzete (O, sativa), stočnog graska (P. sativum spp. arvense) i jare grahorice (V. sativa), iz godine u godinu varira. Analiza (1991-1994. godine) pokazuje da kod lucerke imamo pozitivan trend, kod espa­rzete i graška negativan, a kod jare grahorice stabilan. Prinos semena se kreće oko 500 kg/ha kod lucerke i esparzete, a oko 1.500 kg/ha kod graška i grahorice.Kvalitet dobijenog semenskog materijala zadovoljava sve kriterije prve kategorije.

 

Ključne reči: lucerka, esparzeta, stočni grašak, grahorica, prinos, seme

 

Izvorni naučni rad (Original scietit'ic paper)

 

  1. Dr PETRE R. IVANOVSKl, vanredni profesor Dr MIRKO MIHAJLOVSKI decent Dr TAŠKO KOSTOV, vanredni profesor, Zemjodelski fakultet, 91000 Skopje, Republika Makedonija.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 307-312
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

ULOGA TRAVNIH I TRAVNO-LEGUMINOZNIH SMESA NA SUZBIJANJU EROZIJE NA NOVOOSVOJENIM POVRŠINAMA METOHIJE

 

POPOVIĆ, V.1, JOKIĆ, D.2, BRKOVIĆ, M.3 SPALEVIĆ, B.4

 

 

IZVOD: Zemljišta Metohije su podložna eroziji pošto se nalaze na nagibima. Trave i travno-leguminozne smeše su jedna od antierozivnih mera. Te mere obezbeđuju dobre rezultate u torn problemu i u punjenju zemljišta azotom i drugim nezamenljivim elementima za razvoj biljaka.

 

Ključne reči: zemljište, erozija, smeše.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

  1. Mr VASO POPOVIĆ, istraživač-saradnik. Institut za zemljište Beograd
  2. Mr DRAGAN JOKIC, istraživač-saradnik,
  3. Prof. dr MIRKO BRKOVIĆ, redovni profesor. Institut za biljnu proizvodnju Peć
  4. Prof. dr BATRIĆ SPALEVIĆ, vanredni profesor. Poljoprivredni fakultet Beograd-Zemun.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 313-316
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

PRODUKCIJA VIŠEGODIŠNJIH TRAVA U PLANINSKOM PODRUČJU

 

TOMIĆ, Z., MRFAT-VUKELIĆ, S., DELIĆ-OSTOJIĆ, D.1

 

 

IZVOD: U radu su prikazani rezultati uporednog ispitivanja produkcije zelene i suve rnase 7 vrsta i 11 sorti višegodišnjih trava, koje su selekcionisane u Centru za knnno bilje u Kruševcu i 6 vrsta i 6 sorti poreklom iz Kmetijskog Instituta u Ljubljana. Ogled je postavljen u planinskom području Kopaonika na 1100 m nadmorske visine, na zemljištu gde je predusev bio okopavina krompir. Zbog toga se u usejanim sortarna trava razvila korovska asocijacija okopavine, koju su sledeće godine potisnule trave. Najbolji prinos zelene i suve rnase imale su trave stvorene u Centru za krmno bilje u Kruševcu.

 

Ključne reči: Zelena masa, sorta, suva masa, seno, nadmorska visina, klima

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1           Dr ZORICA TOMIĆ, naučni saradnik, Dr SLAVICA MRFAT-VUKELIĆ, naučni saradnik i dr SPASOJE OSTOJIĆ, DUŠICA DELIĆ, istraživač-saradnik u Institutu za agronomiju "Srbija" beograd, Centra za krmno bilje, Krusevac.

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 317-322
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

GALEGA NOVA LEGUMINOZNA, PROTEINSKA I VIŠEGODISNJA KRMNA BILJKA U JUGOSLAVIJI I NJENA ULOGA U RAZVOJU AGROINDUSTRIJSKE PROIZVODNJE

 

RADENOVIĆ, B.1

 

 

IZVOD: Početni materijal za stvaranje linije RBMA-S-1, prve domaće Jugoslovenske sorte (Galege orijentalis Lam.) vodi poreklo iz Rusije. Linija je prijavljena Saveznoj sortnoj komisiji 1993. god. pod šifrom RBMA-S-1 radi testiranja u mreži ogleda Savezne sortne komisije. U našim četvorogodišnjim ispitivanjima (Galega orijentalis Lam. linija RBMA-S-1) u reonu Bačka dala je značajno veći prinos zelene mase sena, sadržaj sirovih proteina, sadržaj sirove rnasti, pepela i suve materije u odnosu na kontrolu (prosek ogleda 1991/94.): graf. 3., tab. 1. 12.

 

Ključne reči: Galega, linija, RBMA-S-1, zelena masa, seno, temperature, padavine, proteini, suva materija, stablo list, visina biljke, bolesti i štetočine.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific peper)

 

1           Prof.dr BATRIĆ RADENOVIĆ, naučni savetnik za semenarstvo DD "Seme" Beograd Admirala Geprata 10, 11000 Beograd, tel. 01 1/659-987, fax. 642-664.

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 323-327
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

ULOGA RHIZOBIJUMA GALEGE ORIJENTALIS LAM U ŠIRENJU GALEGE, LINIJE R.B.M.A.-S-2 U JUGOSLAVIJI

 

RADENOVIĆ, B., DRAGOSLAVA RADIN, MARTINOVIĆ LJ.1

 

 

IZVOD: U godini setve i u II godini života kod varijante inokulacija seme Rhizobijuma galege orientalis Lam, biljke Galege, linije R.B.M.A-S-2 bile su intenzivne zelene boje i znatno veće, imale su brži porast i dnevni prirast stabla u odnosu na kontrolu. Kontrola je kako u I tako i u II godini života zaostajala u porastu i imala lišće sitnije i izrazito žute boje koje se po ivici suši. Efekat inokulacije izražen prinosom zelene rnase i sena kretao se oko 65,33% kod zelene mase i 58,74% kod sena u odnosu na kontrolu.

 

Ključne reči: Rhizobijum, kvrzice, zelena masa, seno, galega, sirovi proteini, stablo, list.

 

Izvorni naučni rad (Original scienlific paper)

 

1           Prof, dr RADENOVIC BATRIĆ, dipl. ing. DRAGOSLAVA RADIN, dr LJ. MARTINOVIĆ, Institut za zemljište Beograd.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 328-332
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

GALA AZOTOFIKSIN - NOVO MIKROBIOLOŠKO ĐUBRIVO U PROIZVODNJI GALEGE ORIENTALIS LAM. U NAŠOJ ZEMLJI

 

MILIČIĆ B., KUZMANOVIĆ D., RADIN DRAGOSLAVA, RADENOVIĆ B. 1

 

 

 

IZVOD: Galega orientalis - kozja rutvica je višegodišnja proteinska krmna biljka za ishranu stoke. Živi 7-15 godina, kosi se 3-6 puta godišnje sa velikim potencijalom prinosa zelene biljne mase (70 - 100 t/ha 1). Sadrži 25% proteina u lišću i 11% u stablu.

Galega orientalis fiksira azot iz vazduha zahvaljujući njenom simbiotskom odnosu sa strogo specifičnim kvržičnim bakterijama iz zemljišta (Rhizobiurn galegae). Mikrobiološka laboratorija Institita za zemljište iz Beograda uspela je da dobije čisle kulture kvržičnih bakterija - R. galegae njihovom izolacijom iz kvržica biljke domaćina (G. orientalis) posle tretiranja njenih sejanaca sa suspenzijom "Rizotorfina". (Rizotorfin je mikrobiološki preparat dobijen iz bivšeg SSSR-a). Umnožavanjem kvržičnih bakterija - R. galegaeu u fermentorima na odgovarajućoj hranljivoj podlozi, temperaturi i aeraciji i njihovim aseptičnim unošenjem u polietilenske kesice sa suvim sterilnim tresetom, dobijeno je novo mikrobiološko đubrivo - "Gala Azotofiksin " bez čije se primene uspešna proizvodnja G. orientalis u našoj zemlji ne moze zamisliti.

Rezultati naših istraživanja su pokazali da je primena ovih bakterija u gajenju G. orientalis u obliku tečnog inokuluma ili komercijalnog preparata kao "Gala Azotofiksin" znatno uticala na njeno povećanje prinosa zelene biljne mase i sadržaj ukupnog N u njoj. Tako je prinos suve biljne mase inokulisanih biljaka gajenih na agarizovanoj mineralnoj podlozi u epruvetama ili na černozemu u sudovima povećan za 2,1 -2,8 puta, a ukupan sadržaj N u biljnoj masi za 5,7 -7,3 puta u poređenju sa kontrolom.

 

Ključne reči: Rhizobiurn, Galega, kvržice, koren.

 

 

Izvozni naučni rad (Original scientific paper)

 

1           DR BOGIĆ MILIČIĆ, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd

2           Mr DRAGOSLAVA RADIN, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd

3           Dipl. ing. ĐORĐE KUZMANOVIĆ, Institut za zemljište, T. Drajzera 7, Beograd

4           Dr. BATRIĆ RADENOVIĆ, "Seme Beograd", A. Geparta 10, Beograd

 

 

Autor za kontakt:

 

 

 

  Povratak na sadržaj


 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 333-340
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

REZULTATI OPLEMNJIVANJA JAROG TRITIKALEA U KRAGUJEVCU

 

MILANOVIĆ M., PAVLOVIĆ M., POPOVIĆ A., OGNJANOVIĆ R., JELIĆ M., STOJANOVIĆ S.1

 

 

IZVOD: U radu su dati rezultati 8 godina ispitivanja u mikroogledima (5x5 i 5x4 m2), genotipova jarog tritikalea stvorenih u Kragujevcu. Proučavani su: visina biljke, otpornost prema poleganju hektolitarska masa, masa 1000 zrna, sedimentacija, sadržaj proteina, produktivnost i otpornost prema stabljičnoj rđi i pepelnici. Pored toga dati su rezultati ispitivanja produktivnosti jarog tritikalea u makroogledima tokom 4 godine u 5 lokaliteta u poređenju sa poznatim sortama jarog ovsa i ječma. Ispitivanja pokazuju da se jari tritikale odlikuju prihvatljivom visinom stabljike, otpornošću prema poleganju i produtktivnošću. Pored toga oni imaju i krupno zrno sa veoma visokim sadržajem proteina, što ih čini posebno pogodnim u ishrani stoke.

Na poboljšanju hektolitarske mase zrna (nalivenosti) i sedimentacije treba još intenzivno raditi. Skoro svi ispitivani genotipovi jarog tritikalea su bill imuni prema stabljičnoj rdi i pepe­lnici. To ukazuje na visoku otpornost ove vrste, što je jedna od važnih prednosti jarog tritikalea u odnosu na ostale vrste jarih strnih žita.

 

Ključne reči: tritikale, oplemenjivanje, sorte, linije.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1           M. M1LOVANOVIĆ, M. PAVLOVIĆ, A. POPOVIĆ, R. OGNJANOVIĆ, M. JELIĆ, M. STOJANOVIĆ, Institut za strna žita Kragujevac.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 341-344
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

PROIZVODNJA SEMENA JAROG TRITIKALE ZAVISNO

OD NEKIH AGROTEHNIČKIH MERA

 

 

JELIĆ, M, MILOVANOVIĆ, M., LOMOVIĆ, S.1

 

 

IZVOD: U radu je izučavan uticaj količina azotnih đubriva i norme setve na prinos semena dve sorte jarog tritikale. Istraživanja su izvedena u periodu 1990 - 1993. godine u Centru za stma žita u Kragujevcu. Rezultati istraživanja pokazuju da je sorta Zlatar prinosnija od sorte Soko. Optimalna gustina za obe ispitivane sorte bila je 700 zrna/m2, sa dozom azota od 120 kgN/ha.

 

Ključne reči: Tritikale, azot, norma setve, prinos.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1           Mr MIODRAG JELIĆ, istraživač-saradnik, mr MILIVOJE MILOVANOVIĆ, istraživač-saradnik, mr SLOBODAN LOMOVIĆ, istraživač-saradnik, Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" - Beograd, Centar za strna žita - Kragujevac, Save Kovačevića 31, 34000 Kragujevac.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 345-348
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

AGROTEHNIČKE MERE NEOPHODNE U PROIZVODNJI SEMENA KRMNOG JEČMA

 

OGNJANOVIĆ, R., MAKSIMOVIĆ, D., MILOVANOVIĆ, M., KRSTIĆ, M.1

 

 

IZVOD: Ispitivane su 6 sorata krmnog ozimog ječma, posle kukuruza, u uslovima smonice (Vertisol), različitih gustina setve i različitih količina đubrenja azotom. Za uspešnu proizvodnju semena ozimog krmnog ječma sorata partizan, rudničanin i gružanin, neophodno je setvu obaviti što ranije u oktobru, uz upotrebu 450 klijavih zma po m2 i đubrenje azotom sa 90 kg/ha. Gustina setve i đubrenje azotom nisu bitnije uticali na hektolitarsku i masu 1000 masu proučavanih sorata.

 

Ključne reči: Ječam, sorta, gustina, setva, đubrenje, azot, prinos

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper).

 

1           Dr RADOMIR OGNJANOVIĆ v.n. saradnik, dr DRAGOLJUB MAKSIMOVIĆ n. sav. mr. MILIVOJE MILOVANOVIĆ istr.-sar., dipl. inž. MIODRAG KRSTIĆ asistent, Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" -Beograd, Centar za strna žita "Kragujevac", Kragujevac

 

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 349-352
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

OPTIMALNA SORTNA AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU SEMENA NEKIH SORATA JAROG OVSA

 

OGNJANOVIĆ, R., MAKSIMOVIĆ, D., MILOVANOVIĆ, M, KRSTIĆ, M., MIHAJLIJA DUŠANKA, MIHAJLIJA, G.1

 

 

IZVOD: Istraživanja su izvedena u trogodišnjem periodu (1992-1994), na Oglednom polju Centra za strna žita u Kragujevcu, na smonici (Vertisol). Sejane su sorte jarog ovsa Rajac, Slavuj i Lovćen, sa 450 i 500 zrna po m2, i uz đubrenje azotom 0 (bez azota-kontrola), N1 - 30, N2 - 60 i N3 - 90 kg/ha.

Utvrđeno je da je optimalna gustina setve pomenutih sorata za proizvodnju semena 450 klijavih zrna po m2. Najpogodnija količina azota, posle soje, na smonici je 60 kg/ha, uz upotrebu 80 kg/ha P2O5 i 60 kg K2O.

 

Ključne reči: Ovas, sorta, setva, gustina đubrenje, azot, prinos.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1           Dr RADOMIR OGNJANOVIĆ, v.n. sar., dr DRAGOLJUB MAKSIMOVIĆ n. sav. mr MILIVOJE MILOVANOVIĆ ist.-sar, dipl. inž. MIODRAG KRSTIĆ, asistent, dipl. inz. DUŠANKA MIHAJLIJA, semenar i dipl inž GORAN MIHAJLIJA, stručni saradnik Instituta za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" Centra za strna žita "Kragujevac" u Kragujevcu.

 

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj



 

 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 2, broj 3-4 (1995), str: 353-358
© 1995 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

 

PROUČAVANJE UTICAJA NEKIH INSEKTICIDA NA KRMNE KULTURE I NJIHOVI UTICAJI NA HOMEOSTAZU U PREŽIVARA

 

KRASTEV, A., SENGALEVIĆ, G., KUZMANOV, N., ABDULAZIZ, M. 1

 

 

SUMMARY

 

Insekticidi su jedinjenja različitih fizičkih i hemijskih osobina. Toksičnost i specifičan biloški efekat, kao i metaboličko proučavanje bilo kojeg preparata insekticida namerava da ispita metabolizam, distribuciju, retenciju, nagomilavanje, odliv iz zemljišta translokaciju iz zemljišta, biljnog proizvoda do potrošača (životinje ill ljudskog bića). Proizvod koji je dobijen iz tretirane biljke mora biti higijenski čist od bilo kakvih rezidua pesticida. Prisustvo rezidua insekticida ili njegovih metabolita u krmnim kulturama mogu da utiču na homeostazu preživara, iako oni ne pokazuju nikakve kliničke simptome (3,5).

Cilj ovog rada je da se ispita karakter degradaconih proizvoda insekticida Dursban 4EK, Tiodan 35EK i Sumialfa 5EK u nekih krmnih kultura. Intenzivan etekt insekticida u uslovima regiona i njihov uticaj na tretiranu kabastu hranu na homeostazu životinja hranjenih sa takvim hranivima. Dodavši tome, pokušali smo da ispitamo etekt oralnog davanja nekih insekticida životinjama koje su ispoljile znake karakterisane homeostazom.

 

 

 

Original scientific paper (Izvorni naučni rad)

 

1           Prof, dr A. KRASTEV, prof, dr G. SENGALEVIĆ, N. KUZMANOV. M. ABDULAZIZ Poljoprivredni univerzitet -Plovdiv, Bugarska.

 

Autor za kontakt:

 

 

  Povratak na sadržaj