„SELEKCIJA I SEMENARSTVO“ Vol. 6, broj 1-2 (1999),

Sadržaj:

Mirić M., Dokić P.
2NAUČNI DOPRINOS ČASOPISA "SELEKCIJA I SEMENARSTVO" [Izvod]   2    2 [Full text]

Husić I, Trifunović S., Rošulj M., Filipović M.
3GENETIČKA DIVERGENTNOST HIBRIDA KUKURUZA U ZAVRŠNOJ FAZI ISPITIVANJA [Izvod]    3    2 [Full text]

Husić I., Trifunović S., Rošulj M., Filipović M.
4AGROEKONOMSKE OSOBINE I STABILNOST PRINOSA HIBRIDA KUKURUZA U ZAVRŠNOJ FAZI ISPITIVANJA [Izvod]    4    2 [Full text]

Boćanski J., Bekavac G., Petrović Z., Vasić N.
5ČETRNAEST CIKLUSA REKURENTNE SELEKCIJE NA POVEĆAN SADRŽAJ ULJA KOD KUKURUZA [Izvod]    5    2 [Full text]

Selaković D., Vidojković Z., Mirić M., Delić N., Sabovljević R.
6UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (I) ZASTUPLJENOST FRAKCIJA SEMENA [Izvod]    6    2 [Full text]

Selaković D., Sabovljević R., Vidojković Z.,  Mirić M., Delić N.
7UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (II) MASA 1000 SEMENA [Izvod]    7    2 [Full text]

Selaković D.1, Mirić M.1, Sabovljević R.2, Delić N.1, Vidojković Z.
8UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (III) KLIJAVOST SEMENA [Izvod]   8    2 [Full text]

Selaković D.1, Mirić M.1, Vidojković Z.1, Delić N.1, Sabovljević R.
9VARIRANJE PRINOSA SEMENA HIBRIDA KUKURUZA ZPSC 704 U ZAVISNOSTI OD BROJA I RASPOREDA REDOVA RODITELJSKIH LINIJA [Izvod]    9    2 [Full text]

Selaković D., Mirić M., Vidojković Z., Sabovljević R., Delić N.
10KOMPONENTE RODNOSTI SEMENA HIBRIDA KUKURUZA ZPSC 704 PRI RAZLIČITOM BROJU I RASPOREDU REDOVA RODITELJSKIH LINIJA [Izvod]    10    2 [Full text]

Brkić M., Kovačević S.
11OŠTEĆENJE SEMENA KUKURUZA PRI KRUNJENJU KLIPA RAZLIČITE VLAŽNOSTI [Izvod]  11    2 [Full text]

Babić M., Ljiljana Babić
  12OKLASAK KUKURUZA KAO GORIVO U SUŠENJU SEMENSKOG KUKURUZA [Izvod]    12    2 [Full text]

Zorica Nikolić, Marija Zlokolica, Mirjana Milošević, Svetlana Balešević - Tubić, Milka Vujaković
  13IDENTIFIKACIJA SOJE NA OSNOVU IZOENZIMSKIH I RAPD MARKERA [Izvod]    13    2 [Full text]

Stojanović S., Lević Jelena, Maširević S.
14GENETIČKE OSNOVE OTPORNOSTI BILJAKA PREMA PARAZITIMA [Izvod]    14    2 [Full text]

Ivanović Dragica, Berenji J., Radmanović Nevena
  15OTPORNOST SIRKA (Sorghum bicolor (L.) Moench) NA ZARAZU VIRUSOM MOZAIČNE KRŽLJAVOSTI KUKURUZA (MDMV) [Izvod] 15    2 [Full text]



Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 7-18
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

NAUČNI DOPRINOS ČASOPISA "SELEKCIJA I SEMENARSTVO"

 

MIRIĆ M.1, DOKIĆ P.2

(Našem profesoru Slavku Borojeviću, 1919-1999)

 

 

IZVOD: Bibliometrijskom analizom prvih pet volumena (10 svezaka) novog glasila "Selekcija i semenarstvo" (1994-1998) utvrđeno je da su objavljena 224 kategorisana članka. Od ukupnog broja objavljenih članaka skoro 80% ima naučnu a 20% stručnu vrednost. Ceo opus potiče od 664 autora, od kojih su 187 dame, što čini 28,16% svih autora, dok strani autori čine oko 7% (48/32 autora). Broj citataje veoma impresivan (preko 11 po radu, s tim što čak oko 30 članaka citira više od 20 izvora). Razlozi citiranja su znalački opravdani, a većinu bibliografskih jedinica čine strani citati. Vidno najveći udeo u broju radova drži Institut za ratarstvo i povrtarstvo (naročito na pšenici), a skromno ga slede Instituti '\Zemun Polje" i "Srbija", što treba uravnotežiti. Časopis je doprineo naučnoj promociji (mereno "uslovnim zvanjima") 83 naučna savetnika ili 104 viša naučna saradnika ili 278 naučnih saradnika.

Tematsko-sadržinska analiza otkriva visoku propulzivnost objavljene materije, raznovrsnost i sveobuhvatnost, ali i neke oblasti i biljne vrste koji su zapostavljeni. U domenima gde je naša nauka dala aplikativne i konkurentne produkte (kultivari, seme, tehničko-tehnološka rešenja) dobili smo adekvatno veći broj i kvalitet radova, ali i obrnuto. Ista situacija prati važnije vrste, kojima je poklonjen veći prostor, izuzev crvene deteline, suncokreta i strnih žita (sem pšenice). Većina radova ima eksperimentalni karakter. Verovatno da postoje uska grla u istraživanju pojava kod nekih tzv. marginalnih kultura i u obradi pitanja ubiranja, dosušivanja, dorade, čuvanja, prometa, regulative i državne politike, što e razlog blagog brojčanog zaostajanja oblasti semenarstva u odnosu na oplemenjivanje bilja. Smatramo da se časopis autorski, urednički i sadržajno stabilizovao te ga nominujemo u širok međunarodni sistem sekundarne periodike kao i za vodeći nacionalni časopis u svojoj naučnoj disciplini, u kojoj imamo visoke internacionalne reference. Stoga se zalažemo za izvesniju podsticajnu budžetsku podršku koju bi bilo korektno da uredništva i izdavači znaju godinu dana unapred.

 

Ključne reči: časopis "Selekcija i semenarstvo", bibliometrijska i tematska analiza, naučni doprinos, oplemenjivanje, kultivari, seme, semenarstvo.

 

Pregledni naučni rad (Revial scientific paper)

 

1.       Dr MLADEN MIRIĆ, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.       Prof. dr PETAR DOKIĆ, Poljoprivredni fakultet Novi Sad

 

 

Autor za kontakt:

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 25-33
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

GENETIČKA DIVERGENTNOST HIBRIDA KUKURUZA U ZAVRŠNOJ FAZI ISPITIVANJA

 

HUSIĆ L, TRIFUNOVIĆ S., ROŠULJ M., FILIPOVIĆ M.1

 

 

IZVOD: Procena genetičke divergentnosti za hibride u završnoj fazi ispitivanja predstavlja odraz elitnog materijala uključenog u njihovo stvaranje, a ukazuje i na stepen njihove različitosti u odnosu na hibride već prihvaćene u praksi. Ispitivano je ukupno 50 novih hibrida FAO 600, svrstanih u četiri ogleda. Na bazi prinosa zrna, % vlage u zrnu pri berbi i % poleglih i slomljenih biljaka izračunata su dva tipa performans indeksa: UPI (unadjusted performance index) i API (adjusted performance index). Za procenu genetičke sličnosti korišćen je UPGMA (unweighted pair-group method, arithmetic average) - Euclidean distance metod cluster analize. Urađene su sve nezavisne cluster analize: jedna zasnovana na prinosu zrna, a druga bazirana na vrednostima za API.

Veće vrednosti za UPI ili API kod nekih ispitivanih hibrida u odnosu na NS 640 ili ZP 677 ukazuju da novi hibridi imaju tendenciju da sadrže manju vlagu u zrnu i čvršće stablo uz sličan ili veći prinos zrna. Rezultati ukazuju na značajan nivo genetičke divergentnosti hibrida uključenih u ispitivanje međusobno kod oba tipa cluster analize (na bazi prinosa ili API), a isto tako i u odnosu na hibride raširene u proizvodnji (NS 640 ili ZP 677). Raspored hibrida po klasama kod cluster analize urađene na bazi API parametra odstupa od cluster analize urađene na bazi prinosa zrna. Relativnost cluster analize za ozbiljnija poređenja ogleda se u tome što je i genetička sličnost između istih hibrida uključenih u više ogleda (NS 640, ZP 677 i CECILIA) različito ocenjena u zavisnosti od ogleda.

 

Ključne reči: kukuruz, performans indeks, cluster analiza

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        dr Ivan Husić, naučni saradnik, dr Slobodan Trifunović, istraživač saradnik, dr Milorad Rošulj, istraživač saradnik, dr Milomir Filipović, naučni saradnik, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd-Zemun

 

Autor za kontakt:

 


Povratak na sadržaj

 


 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 35-41
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

AGROEKONOMSKE OSOBINE I STABILNOST PRINOSA HIBRIDA KUKURUZA U ZAVRŠNOJ FAZI ISPITIVANJA

 

HUSIĆ I., TRIFUNOVIĆ S., ROŠULJ M., FILIPOVIĆ M.1

 

 

IZVOD: Procena vrednosti hibrida u završnoj fazi ispitivanja podrazumeva ocenu važnijih agronomskih osobina pre svega prinosa zrna, procenta vlage u zrnu pri berbi i otpornosti ka lomljenju ili poleganju stabla. Kao dodatni kriterijumi za ocenu stabilnosti prinosa izračunati su parametri stabilnosti po modelu Eberharta i Russela (1966). Od ukupno pedeset ispitivanih hibrida samo sedam zadovoljava po svojim agronomskim performansama neophodne uslove za dalje ispitivanje. Dva od odabranih sedam hibrida imaju izraženu stabilnost dok ostali bolje reaguju na povoljnije agroekološke uslove gajenja. Posmatrano preko performansi hibrida uključenih u sva četiri ogleda (NS 640 i CECILIA) prinos zrna je manje varirao nego utvrđeni regresioni koeficijenti. Korelacije ranga između hibrida po prinosu i koeficijenta regresije bile su statistički značajne samo u ogledu PK 603/98.

 

Ključne reči: kukuruz, prinos zrna, stabilnost prinosa

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        dr Ivan Husić, naučni saradnik, dr Slobodan Trifunović, istraživač saradnik, dr Milorad Rošulj, istraživač saradnik, dr Milomir Filipović, naučni saradnik, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd-Zemun

 

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 


 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 43-47
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

ČETRNAEST CIKLUSA REKURENTNE SELEKCIJE NA POVEĆAN SADRŽAJ ULJA KOD KUKURUZA

 

BOĆANSKI J.1, BEKAVAC G. 2, PETROVIĆ Z. 2, VASIĆ N.2

 

 

IZVOD: Rekurentna selekcija poboljšava osobine populacije povećanjem frekvencije poželjnih alela. Kod kukuruza (Zea mays L.) se očekuje da visoka frekvencija poželjnih alela u populaciji ima uticaj na poboljšanje osobina inbred linija i hibrida izvedenih iz ove populacije. Većina sadašnjih programa oplemenjivanja imaju za cilj uporedno poboljšanje većeg broja osobina. U oplemenjivanju kukuruza na specifična svojstva (sadržaj i kvalitet ulja) nužno je takođe povećati i prinos zrna i ostale agronomski važne osobine.

U raduje ispitivan doprinos fenotipske rekurentne selekcije povećanju sadržaja ulja u sintetičkoj populaciji NSU1. U proteklom periodu urađeno je 14 ciklusa rekurentne selekcije na povećan sadržaj ulja. Početna populacija imala je prosečan sadržaj ulja 4,79%, a nakon 14 ciklusa selekcije sadržaj ulja iznosi 13,56%.

 

Ključne reči: kukuruz, metod rekurentne selekcije, sadržaj ulja

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        dr Jan Boćanski, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad

2.        dr Goran Bekavac, mr Zoran Petrović, dr Nenad Vasić, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 49-54
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (I) ZASTUPLJENOST FRAKCIJA SEMENA

 

SELAKOVIĆ D.1, VIDOJKOVIĆ Z.1, MIRIĆ M.1, DELIĆ N.1, SABOVLJEVIĆ R.2

 

 

IZVOD: Dvogodišnjim istraživanjima utvrđen je uticaj broja i rasporeda redova biljka linije - majke hibrida kukuruza ZPSC 704 na zastupljenost frakcija semena u uslovima sa navodnjavanjem i bez navodnjavanja. Kombinacije (modeli setve) roditelja (:) bile su 2:1, 3:1, 4:2 i 6:2. Semenski klip je obran i okrunjen ručno, a kalibrisanje je izvršeno na laboratorijskom mini kalibratoru. Utvrđeno je da na odnos pljosnate i okrugle frakcije u proizvodnji hibridnog semena, pored godine i uslova proizvodnje (gde je navodnjavanje značajno), veliki uticaj ima i broj i raspored redova roditeljskih komponenti. Tako najveći udeo pljosnate (željene) frakcije iznosio je 68,5% u navodnjavanju, 1991. godine sa odnosom redova 2:1, a najmanji 14,3% bez navodnjavanja, 1992. godine, u III redu odnosa redova 6:2. Napominjemo da se u visokom nivou semenarstva dozvoljava najviše 35% okrugle frakcije. U tom smislu poželjno je navodnjavanje i blizina roditeljskih redova.

 

Ključne reči: frakcije semena kukuruza, zastupljenost, broj i raspored redova, navodnjavanje.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Mr Dragojlo Selaković, dipl. ing. Zoran Vidojković, dr Mladen Mirić, dr Nenad Delić, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Prof. dr Radovan Sabovljević, Poljoprivredni fakultet, Beograd – Zemun

 

Autor za kontakt:

 

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 55-60
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (II) MASA 1000 SEMENA

 

SELAKOVIĆ D.1, SABOVLJEVIĆ R. 2, VIDOJKOVIĆ Z.1,  MIRIĆ M. 1, DELIĆ N. l

 

 

IZVOD: Tokom dvogodišnjeg poljskog ogleda (1991. i 1992. godine) utvrđena je masa 1000 semena hibrida kukuruza ZPSC 704, u zavisnosti od broja i rasporeda redova roditeljskih linija u kombinacijama 2:1, 3:1, 4:2 i 6:2 u uslovima sa i bez navodnjavanja. Obrani klip i seme bili su podvrgnuti ručnoj i laboratorijskoj manipulaciji. Ovaj ZP hibrid ima prilično veliku varijabilnost semena pa ga je poželjno kalibrisati. Apsolutna varijabilnost mase 1000 semena iznosi 170,2 - 407,7 grama. Nekalibrisano seme imalo je masu 1000 semena 245,4 - 300,9 g, pljosnata frakcija 204,5 - 272,8 g a okrugla 265,6 - 320,5 g. U našim uslovima navodnjavanje je dragocena mera za dobijanje optimalne mase 1000 semena.

 

Ključne reči: masa 1000 semena, hibridno seme kukuruza, broj i raspored redova, navodnjavanje

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Mr Dragojlo Selaković, dipl. ing. Zoran Vidojković, dr Mladen Mirić, dr Nenad Delić, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Prof. dr Radovan Sabovljević, Poljoprivredni fakultet, Beograd – Zemun

 

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 61-66
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

UTICAJ RAZLIČITIH MODELA SETVE I NAVODNJAVANJA NA SEME KUKURUZA HIBRIDA ZPSC 704: (III) KLIJAVOST SEMENA

 

SELAKOVIĆ D.1, MIRIĆ M.1, SABOVLJEVIĆ R.2, DELIĆ N.1, VIDOJKOVIĆ Z.1

 

 

IZVOD: Klijavost semena je najvažnije svojstvo svakog semena, a hibridnog kukuruza pogotovo. U ovom radu istraženoje kretanje klijavosti jednog od naših najraširenijih hibrida u zavisnosti od broja i rasporeda redova roditelja i navodnjavanja. Utvrđeno je da hibrid ZPSC 704 ima izuzetan genetski potencijal za klijavost, koja se kreće od 92 do 98%. Od sedam faktora za koje je raden test značajnosti na klijavost semena svih šest frakcija vrlo značajan uticaj ima godina i interakcija godine i načina proizvodnje. Pored toga, na klijavost semena krupne plosnate frakcije dodatno je utvrđen vrlo značajan uticaj godine i redova i statistički značajan uticaj interakcije godina x način proizvodnje x redovi, Takođe dodatan statistički značajan uticaj na klijavost krupne okrugle frakcije semena imala je interakcija godine i redova. To znači da oblik i veličina definišu klijavost semena ovog hibrida.

 

Ključne reči: klijavost semena, broj i raspored redova, navodnjavanje

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Mr Dragojlo Selaković, dr Mladen Mirić, dr Nenad Delić, dipl. ing. Zoran Vidojković, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Prof. dr Radovan Sabovljević, Poljoprivredni fakultet, Beograd – Zemun

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 67-72
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

VARIRANJE PRINOSA SEMENA HIBRIDA KUKURUZA ZPSC 704 U ZAVISNOSTI OD BROJA I RASPOREDA REDOVA RODITELJSKIH LINIJA

 

SELAKOVIĆ D.1, MIRIĆ M.1, VIDOJKOVIĆ Z.1, DELIĆ N.1, SABOVLJEVIĆ R.2

 

 

IZVOD: Polazeći od pretpostavke da broj i raspored redova roditeljskih linija ima u semenskom usevu hibridnog kukuruza veliki uticaj na oprašivanje i oplodnju, postavljen je dvogodišnji ogled (1991. i 1992. godina) u uslovima sa i bez navodnjavanja radi utvrđivanja prinosa semena hibrida ZPSC 704. Primenjena su četiri modela setve (2:1, 3:1, 4:2, 6:2) i dva odnosa roditeljskih redova (2:1, 3:1) i utvrđeno da je najviši prinos ostvaren pri modelu setve 3:1, a nešto niži pri 2:1, pogotovo u uslovima navodnjavanja.

Ovo istraživanje je korigovalo dosadašnje preporuke da je najpovoljniji model setve 4:2 za ekonomski najvažniju osobinu semenskog kukuruza - visinu prosečnog prinosa.

 

Ključne reči: hibridni kukuruz, prinos semena, model setve, navodnjavanje.

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Mr Dragojlo Selaković, dr Mladen Mirić, dipl. ing. Zoran Vidojković, dr Nenad Delić, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Prof. dr Radovan Sabovljević, Poljoprivredni fakultet, Beograd – Zemun

 

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 73-78
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

KOMPONENTE RODNOSTI SEMENA HIBRIDA KUKURUZA

ZPSC 704 PRI RAZLIČITOM BROJU I RASPOREDU REDOVA

RODITELJSKIH LINIJA

 

SELAKOVIĆ D.1, MIRIĆ M.1, VIDOJKOVIĆ Z.1, SABOVLJEVIĆ R.2, DELIĆ N.1

 

 

IZVOD: U radu su istraživane dve komponente rodnosti hibridnog semena kukuruza ZPSC 704 (dužina klipa linije - majke i broj semena po klipu) u zavisnosti od različitog broja i rasporeda redova biljaka linija - majke, navodnjavanja i godine. U dvogodišnjem ogledu bila su četiri modela setve (2:1; 3:1; 4:2; 6:2) i dva odnosa između redova roditelja (2:1; 3:1). Istraživanjem je za ovaj vrlo rasprostranjen hibrid nedvosmisleno utvrđeno da kod kužine klipa semenskog roditelja nema značajnih variranja bez obzira na date uslove. Takođe je dokazana zavisnost između dužine klipa i broja semena na klipu, ali samo u uslovima sa navodnjavanjem. Ispostavlja se daje najveći rod semena ovog hibrida meren brojem semena ostvaren u modelu setve 2:1, a da on uopšte nije zastupljen u praksi.

 

Ključne reči: kukuruz, hibridno seme, komponente rodnosti, model setve, navodnjavanje.

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Mr Dragojlo Selaković, dr Mladen Mirić, dipl. ing. Zoran Vidojković, dr Nenad Delić, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Prof. dr Radovan Sabovljević, Poljoprivredni fakultet, Beograd - Zemun

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 79-83
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

OŠTEĆENJE SEMENA KUKURUZA PRI KRUNJENJU KLIPA RAZLIČITE VLAŽNOSTI

 

BRKIĆ M.1, KOVAČEVIĆ S.2

 

 

IZVOD: U radu su prikazani rezultati ispitivanja loma i napuklina semena kukuruza pri krunjenju klipa na krunjaču "HEID" u zavisnosti od sadržaja vlage u semenu, protoka klipa kroz krunjač i zategnutosti zasuna na izlaznom otvoru krunjača. Na osnovu rezultata istraživanja ustanovljeno je da lom semena raste sa povećanjem sadržaja vlage, povećanjem protoka klipa i pri većoj zategnutosti zasuna (važi za hibride NSSK 444 i NSSK 640). Kod hibrida ZPSK 677 dobijeni su obrnuti rezultati pri povećanju protoka klipa kroz krunjač. Napukline semena ne zavise značajno od sadržaja vlage, a blago se povećavaju pri povećanju klipa kroz krunjač. Pri krunjenju klipa na krunjaču "HEID" sadržaj vlage u semenu ne bi smeo da bude veći od 18%, a protok klipa ne sme biti veći od optimalnog,

 

Ključne reči: oštećenje semena, krunjač, seme kukuruza.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        dr Miladin Brkić, redovni profesor, Poljoprivredni fakultet, Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad

2.        dr Sava Kovačević, docent, Viša tehnička škola, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 


Povratak na sadržaj

 


 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 85-90
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

OKLASAK KUKURUZA KAO GORIVO U SUŠENJU SEMENSKOG KUKURUZA

- iskustva u Jugoslaviji -

 

BABIĆ M., LJILJANA BABIĆ 1

 

 

IZVOD: Oklasak kukuruza se već više od petnaest godina u Jugoslaviji koristi kao gorivo za sušare semenskog kukuruza. Izgrađeno je 11 energetskih sistema uz sušare semenskog kukuruza. Energetski sistemi su različiti ipo koncepciji postrojenja i po tehničkim rešenjima uređaja za sagorevanje.

U radu su sistematizovani tipovi ložišta u kojima se sagoreva oklasak kukuruza. Postoje 4 tipa ložišta (slika 1). Sistematizovani su i sistemi postrojenja za sušenje semenskog kukuruza. Postoje 3 sistema postrojenja (slika 2). U Jugoslaviji je izgrađeno 6 kombinacija tipova ložišta i sistema postrojenja (Tabela 1). Analiza koja je prezentovana u radu ukazuje na prednosti i nedostatke realizovanih kombinacija tipova ložišta i sistema postrojenja.

U radu se, pored ostalog, zaključuje da se kombinacija sagorevanja u prostoru i indirektnog zagrevanja vazduha pomoću tople vode pokazala kao tehnički najpouzdanije rešenje. Ekonomičnost svih realizovanih rešenja je opravdana.

 

Ključne reči: oklasak kukuruza, sušenje semenskog kukuruza, sagorevanje.

 

 

Pregledni naučni rad (Revial scientific paper)

 

1.        dr Mirko Babić, docent, dr Ljiljana Babić, vanredni profesor, Poljoprivredni fakultet, Institut za poljoprivrednu tehniku, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 91-96
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

IDENTIFIKACIJA SOJE NA OSNOVU IZOENZIMSKIH I RAPD MARKERA

 

ZORICA NIKOLIĆ, MARIJA ZLOKOLICA, MIRJANA MILOŠEVIĆ, SVETLANA BALEŠEVIĆ - TUBIĆ, MILKA VUJAKOVIĆ l

 

 

IZVOD: U okviru biotehnoloških analiza semena soje primenjene su metode polimorfizma proteina i umnožene DNK u nekoliko različitih genotipova. Identifikacija tri genotipa soje vršena je na osnovu izoenzimskih fenotipova ACO, IDH i DIA sistema. Ekstrakcija DNK izvršena je iz suvog semena soje šest različitih genotipova, a zatim je analizirana njena amplifikacija (umnožavanje) sa nekoliko oligonukleotida (primer), u cilju genetske identifikacije, od koje se polazi u programima oplemenjavanja i semenarstva. U osnovi ove tehnike je polimorfizam fragmenata DNK, molekularni pristup u tumačenju genetske varijabilnosti i osobina biljnog materijala, koje su u vezi sa kvalitetom semena i njegovim traženim svojstvima. Izoenzimski markeri ukazuju na stepen uniformnosti genotipa, ali ne mnogo na nji-hovu genetsku divergentnost. Polimorfizam fragmenata DNK, RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA) daje potpuniju identifikaciju i mogućnost razlikovanja genotipova. U zavisnosti od primenjenog primera došlo je do različitog umnožavanja fragmenata DNK, što ukazuje na razlike između analiziranih genotipova, u čemu prednost ima modifikovana soja.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Zorica Nikolić, Marija Zlokolica, Mirjana Milošević, Svetlana Balešević-Tubić, Milka Vujaković, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 97-113
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

GENETIČKE OSNOVE OTPORNOSTI BILJAKA PREMA PARAZITIMA

 

STOJANOVIĆ S.1, LEVIĆ JELENA 2, MAŠIREVIĆ S.3

 

 

IZVOD: U radu se daje pregled načina nasleđivanja otpornosti i delovanje gena, identifikacije, lokacije i izvora gena otpornosti biljaka prema parazitima. Pokazano je da otpornost uslovljava jedan ili veći broj gena i da u mnogim slučajevima funkcioniše po gen – za - gen konceptu. Istaknut je značaj aditivnog delovanja minor gena otpornosti.

Korišćenjem konvencionalnih i molekularnih metoda obavljeno je mapiranje gena otpornosti na hromozomima gajenih biljaka. Broj utvrđenih gena je različit i može da bude od jednog do vise desetina. Najveći broj gena otpornosti kod pšenice je lociran na hromozomima 2B, 1B i 2A, a kod kukuruza na 6 i 10.

Najbolji izvori gena otpornosti gajenih biljaka prema parazitima se nalaze medu divljim srodnicima u centrima njihovog porekla. Veoma širok biodiverzitet imaju mnoge biljne vrste, koje su prikupljene i kolekcionisane u internacionalnim i domaćim bankama (germplazmama) gena otpornosti.

Širok biodiverzitet biljaka, veliki broj gena otpornosti i njihov razmeštaj na različitim hromozomima pružaju mogućnost uspešnijih rekombinacija gena otpornosti od gena virulentnosti parazita, a time i postizanje dobre i dugotrajne zaštite selekcijom otpornih sorti.

 

Ključne reči: gen, biljka, otpornost, parazit, hromozom, nasleđivanje, selekcija

 

Uvodni referat saopšten na IV Kongresu zaštite bilja i Međunarodnom simpozijumu o integralnoj zaštiti ratarskih biljaka

 

1.        Institut "Srbija", Centar za strna žita, Kragujevac i Poljoprivredni fakultet, Priština

2.        Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

3.        Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 

Povratak na sadržaj

 



 

 

Štampano u „Selekcija i semenarstvo“ Vol. 6, broj 1-2 (1999), str: 115-122
© 1999 Društvo selekcionera i semenara Republike Srbije
S. Bajića 1, Beograd-Zemun, 11185

Srbija i Crna Gora

 

 

 

 

OTPORNOST SIRKA (Sorghum bicolor (L.) Moench) NA ZARAZU VIRUSOM MOZAIČNE KRŽLJAVOSTI KUKURUZA (MDMV)

 

IVANOVIĆ DRAGICA1, BERENJI J.2, RADMANOVIĆ NEVENA1

 

 

IZVOD: Ispitivanje otpornosti sirka na zarazu virusom mozaične kržljavosti kukuruza (MDMV) radeno je u uslovima veštačkih zaraza na oglednom polju Instituta za kukuruz "Zemun Polje" u Zemun Polju, 1996. godine. Proučavanja su obuhvatila 44 genotipa sirka metlaša i deset genotipova sirka za zrno. Ocenjivanje biljaka je obavljeno sedam puta, skalom od 1 (zdrave biljke) do 7 (uvele i uginule biljke).

Simptomi na inokulisanim biljkama su se pojavili već pri prvom ocenjivanju - deset dana nakon druge inokulacije. Tokom sledećih ocenjivanja uočavan je porast boja obolelih biljaka kod genotipova sa manjom otpornošću. Broj obolelih biljaka se povećavao do šest nedelja posle druge inokulacije. Uvenuće i uginjavanje biljaka javilo se već druge nedelje nakon druge inokulacije. Broj uvelih i uginulih biljaka se povećavao do cvetanja metlica, ali se javljalo i oporavljanje pojedinih biljaka ocenjenih sa ocenom 7. Na osnovu proseka oboljenja, % zaraženih i uginulih biljaka može se reći da 50% ispitivanih genotipova ima zadovoljavajuću otpornost, a drugih 50% je u grupi osetljivih ili vrlo osetljivih prema ovom virusu.

Obzirom da sirkovi reaguju na zarazu ovim virusom vrlo oštrim simptomima, čak i uginjavanjem biljaka, selekcija na otpornost prema istom nameće se kao obavezna mera.

 

Ključne reči: otpornost, sirak, sirak metlaš, sirak za zrno, virus mozaične kržljavosti kukuruza.

 

Skraćenica: MDMV - virus mozaične kržljavosti kukuruza.

 

 

Izvorni naučni rad (Original scientific paper)

 

1.        Dr Dragica Ivanović, Nevena Radmanović, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd - Zemun

2.        Dr Janoš Berenji, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad

 

Autor za kontakt:

 Povratak na sadržaj